Sportske povrede: Prevencija i lečenje

Nema ničeg više razočaravajućeg kao kada sa uzbuđenjem započinjete program vežbanja, pripremate sportistu za novu sezonu ili za pokušaj obaranja ličnog rekorda, a muče ga sportske povrede i završite posmatrajući sve sa strane. Možda vam je poznato koliko frustrirajuće može biti kada taj tupi bol postane sve izraženiji dok nastavljate sa svakodnevnim aktivnostima.

Sportske povrede su veoma česte i pogađaju oko 21% aktivnih odraslih osoba. Kod mladih sportista, otprilike 44% osoba će doživeti povredu u nekom trenutku tokom svoje sportske karijere.

Sportske povrede mogu varirati od blagih do ozbiljnih i dele se na akutne i hronične, pri čemu se hronične povrede često nazivaju povredama usled prekomerne upotrebe. Akutne povrede (iznenadne) obično su ono na šta prvo pomislimo kod sportova kao što su fudbal, košarka ili rvanje. Ove vrste povreda često zahtevaju medicinsku pomoć i mogu biti ozbiljne, najčešće zahvatajući koleno (54%), ruku (11%) i rame (7%). Nasuprot tome, povrede usled prekomerne upotrebe se često zanemaruju jer se simptomi razvijaju postepeno. Nije retko da sportista ili aktivna osoba ne prepoznaju ozbiljnost povrede i nastavljaju sa aktivnostima bez posete lekaru.

Pitate se koji su to najčešći tipovi kada su u pitanju sportske povrede? Da li ih možemo sprečiti? Kako se tretiraju?
Prevencija sportskih povreda je sastavni deo NASM kursa Specijalista kondicionog treninga i zauzima centralno mesto u obuci sportskih trenera.

Akutne povrede

Kidanje prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL)

Prednji ukršteni ligament (ACL) povezuje femur sa vrhom tibije. To je najčešće povređivan ligament u kolenu, sa stopom od jednog na svakih 3.500 ljudi godišnje. Povreda ACL-a može nastati udarca u bočni deo kolena (kontakt), lošeg doskoka, nedovoljnog zagrevanja ili naglog, nekontrolisanog rotacionog pokreta. Kod žena je ova povreda češća zbog anatomskih karakteristika, kao što je veći ugao kolena tokom doskoka.

Simptomi i dijagnoza
Kidanje ACL-a obično se manifestuje zvukom pucanja, gubitkom stabilnosti i oticanjem kolena. Ova povreda se najčešće dijagnostikuje putem magnetne rezonance (MRI), iako je iskusni stručnjaci mogu dijagnostikovati i kliničkim pregledom.

Lečenje i rehabilitacija
Oporavak često zahteva hirurški zahvat pri kojem se koristi deo tetive za obnavljanje ligamenta. Program prevencije povrede ACL-a uključuje vežbe stabilnosti, pliometriju i trening snage, pri čemu NASM-OPT model nudi savršeni model za uvođenje ovih komponenti.

Kidanje meniskusa

Meniskus je komad hrskavice koji se nalazi između femura i tibije i pomaže u apsorpciji udaraca. Pucanje meniskusa je druga najčešća povreda kolena, iza povreda ACL-a, i pogađa oko 61 osobu na 100.000 ljudi, sa većom učestalošću kod sportista i aktivnih odraslih.

Simptomi i dijagnoza
Pucanje meniskusa može pratiti otok i bol, a ponekad se javlja i zvuk poput pucanja. Povreda meniskusa može se dijagnostikovati MRI-jem, što predstavlja zlatni standard za dijagnozu.

Lečenje i prevencija
Lečenje povrede meniskusa često uključuje R.I.C.E metodu (odmor, led, kompresija, elevacija) i fizikalnu terapiju. Dokazano je da fizikalna terapija može biti veoma uspešna, omogućavajući pacijentima da povrate funkcionalnost kolena i smanje bol.

Da bi se sprečilo pucanje meniskusa, važna je dobra mobilnost skočnog i zgloba kuka, zajedno sa stabilizacijskom snagom mišića oko kukova i kvadricepsa.

Uganuće skočnog zgloba

Uganuće je povreda koja uključuje istezanje ili kidanje ligamenata, najčešće u skočnom zglobu. Simptomi uključuju bol, otok, ukočenost i ograničenu pokretljivost, a težina povrede može varirati od blage do potpune disfunkcije zgloba.

Lečenje i prevencija
Lečenje obuhvata primenu R.I.C.E metode i nesteroidnih antiinflamatornih lekova. Kod težih povreda preporučuje se funkcionalni tretman sa rehabilitacionim vežbama balansa i snage kako bi se sprečilo ponavljanje povrede.

Istegnuće mišića (prenaprezanje)

Istegnuće mišića predstavlja kidanje mišićnih vlakana i najčešće zahvata mišiće listova, zadnje lože, kvadricepsa i rotatorne manžetne. Ova vrsta povrede posebno je česta kod aktivnih odraslih starijih od 40 godina zbog procesa starenja u skeletnim mišićima.

Simptomi i dijagnoza
Mišićna istegnuća obično prate bol, modrice, ukočenost i gubitak snage. Dijagnoza može obuhvatati klinički pregled ili MRI.

Lečenje i prevencija
Lečenje blažih povreda uključuje odmor i lagano istezanje, dok ozbiljnije povrede mogu zahtevati operaciju. Preventivne mere uključuju pravilno zagrevanje, optimalne obrasce pokreta, stabilnost trupa i kontrolu pokreta kako bi se smanjio rizik od istegnuća mišića.

Burzitis

Burzitis je zapaljenje burze – tečnosti ispunjene vrećice koja smanjuje trenje između mišića i kostiju u zglobovima, kao što su kukovi, ramena i kolena. Burzitis može nastati usled ponavljanih pokreta ili dugotrajnog pritiska na zglob.

Simptomi i dijagnoza
Burzitis se manifestuje bolom i ukočenošću, a dijagnostikuje se kliničkim pregledom, a ponekad i ultrazvukom ili MRI-em.

Lečenje i prevencija
Burzitis obično prolazi sam od sebe, ali ograničavanje aktivnosti koje izazivaju upalu i vežbe za očuvanje pokretljivosti zgloba mogu pomoći u prevenciji.

Kako OPT model pomaže u prevenciji sportskih povreda

Prevencija povreda u sportu može se značajno poboljšati korišćenjem OPT modela, jer se time omogućava pravilna priprema tela kroz ravnotežu između fleksibilnosti, snage, stabilnosti i izdržljivosti. Pravilno sproveden program sa komponentama kao što su fleksibilnost, ravnoteža i snaga može pomoći sportistima i rekreativcima da dugoročno izbegnu povrede.

Prijavite se da biste dobijali nove sadržaje, ekskluzivne ponude i još mnogo toga od HFS-a.

Pogledajte i ostale članke

Pridružite se listi čekanja Obavestićemo Vas kada proizvod bude ponovo dostupan za kupovinu. Molimo Vas da ostavite svoju važeću adresu e-pošte ispod.